Razumevanje Registra Rođenih u Srbiji: Osnovne Informacije i Proces Registracije

ČINJENICE KOJE SE UPISUJU U MATIČNU KNJIGU ROĐENIH

 Matične knjige su javne isprave o ličnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice o rođenju, braku i smrti i druge činjenice predviđene zakonom, kao i promene u vezi sa ovim činjenicama. Stoga se o ličnim stanjima građana vode matična knjiga rođenih, matična knjiga venčanih i matična knjiga umrlih. Matične knjige, izvodi iz matičnih knjiga i uverenja koja se izdaju na osnovu matičnih knjiga javne su isprave. U ovom tekstu ćemo osvrnuti na činjenice koje se upisuju u matičnu knjigu rođenih. Izvod iz matične knjige rođenih predstavlja zvanični dokument koji potvrđuje da je osoba rođena i da je upisana u matičnu knjigu rođenih. Ovaj dokument se često koristi za dobijanje drugih važnih dokumenata poput pasoša, vozačke dozvole ili zdravstvenog osiguranja.

Koje su to činjenice koje se upisuju u matičnu knjigu rođenih?

 U matičnu knjigu rođenih upisuju se:

  • Podaci o rođenju, i to: ime i prezime deteta; skraćeno lično ime, pol deteta, dan, mesec, godina i čas rođenja, mesto i opština rođenja, a ako je dete rođeno u inostranstvu i naziv države rođenja, jedinstveni matični broj građana i državljanstvo deteta;
  • Podaci o roditeljima deteta, i to: ime i prezime i ako su roditelji u braku, prezime pre zaključenja braka, jedinstveni matični broj građana, dan, mesec i godina rođenja, mesto i opština rođenja, a ako je roditelj rođen u inostranstvu i naziv države rođenja, državljanstvo, prebivalište i adresa;
  • Podaci o: materinstvu utvrđenom ili osporenom sudskom odlukom, priznanju očinstva, očinstvu utvrđenom ili osporenom sudskom odlukom, usvojenju i prestanku usvojenja, stavljanju pod starateljstvo i prestanku starateljstva, lišenju i vraćanju roditeljskog prava, produženju i prestanku produženog roditeljskog prava, zaključenju i prestanku braka, promeni ličnog imena, imena ili prezimena deteta i roditelja, odnosno usvojioca ili staratelja, sticanju i prestanku državljanstva, smrti, kao i drugi podaci određeni zakonom ili drugim propisom donetim na osnovu zakona;
  • Podatak o nacionalnoj pripadnosti.

Ko podnosi zahtev za upis ovih činjenica?

 Podatak o rođenju deteta koje je rođeno u zdravstvenoj ustanovi dužna je da prijavi zdravstvena ustanova elektronskim putem na propisanom obrascu, a bez odlaganja i putem pošte. Po izvršenom upisu na osnovu elektronski podnete prijave obaveštava se lice na koga se taj upis odnosi, a matičar dostavlja izvod iz matične knjige rođenih.

Rođenje deteta van zdravstvene ustanove dužan je da prijavi otac deteta, a ako on nije u mogućnosti da to učini, drugi član domaćinstva, odnosno lice u čijem stanu je dete rođeno, ili majka čim za to bude sposobna, ili babica, odnosno lekar koji su prisustvovali porođaju, a ako ovih lica nema ili nisu u mogućnosti da prijave rođenje – lice koje je saznalo za rođenje.

Rođenje deteta prijavljuje se u roku od 15 dana od dana rođenja, a ako je dete rođeno mrtvo, rođenje se mora prijaviti u roku od 24 časa od njegovog rođenja. Upis deteta u matičnu knjigu rođenih vrši se prema mestu rođenja. Potrebno je sa ličnom kartom, a ukoliko ste stranac sa putnom ispravom kod matičara prijaviti rođenje deteta. Tom prilikom roditelji daju izjavu o imenu i prezimenu deteta.

Ukoliko lica nisu u braku, majka sama može da prijavi dete i tom prilikom može da navede oca deteta, kojeg će matičar pozvati da da izjavu o priznanju očinstva.

Ukoliko je dete rođeno vanbračno, a otac je poznat i želi da prizna očinstvo izjavu o priznanju očinstva može dati pred matičarem, organom starateljstva, sudom ili javnim beležnikom. Sa izjavom o priznanju očinstva mora da se saglasi majka, kao i dete ako je navršilo 16 godina života i ako je sposobno za rasuđivanje. Izjava o saglasnosti majke sa priznanjem očinstva neće se tražiti ako je majka u prijavi rođenja deteta navela da ocem deteta smatra muškarca koji je kasnije priznao očinstvo.

Ukoliko je dete rođeno u inostranstvu može se podneti prijava za njegov upis u matičnu knjigu rođenih. Za podnošenje ove prijave dovoljno je da je samo jedan roditelj naš državljanin. Prijava se podnosi lično, i uz nju se podnosi izvod iz matične knjige rođenih inostranog organa za dete na višejezičnom obrascu ili na obrascu koji se koristi u državi rođenja deteta, ukoliko ta država nije potpisnica međunarodne konvencije. Prijava za upis deteta koje je rođeno u inostranstvu može se podneti preko diplomatsko-konzularnog predstavništva naše zemlje u inostranstvu. Po prijemu prijave rođenja, diplomatsko-konzularno predstavništvo je dostavlja nadležnoj matičnoj službi u Republici Srbiji radi upisa deteta u matičnu knjigu rođenih. Takođe, prijava rođenja može se podneti matičaru u opštinskoj ili gradskoj upravi prema poslednjem prebivalištu roditelja u zemlji. U slučaju da roditelji nisu imali zajedničko prebivalište, prijava se podnosi prema prebivalištu jednog od roditelja a ako je mesto prebivališta roditelja nepoznato, po mestu rođenja jednog od roditelja.

Podatak o nacionalnoj pripadnosti može se upisati u matičnu knjigu rođenih. Za upis ovog podatka dovoljno je, uz ličnu kartu, dati izjavu o nacionalnoj pripadnosti pred matičarem prema mestu rođenja. Ukoliko ne postoji mogućnost da se izjava o nacionalnoj pripadnosti da pred matičarem koji vodi matičnu knjigu rođenih npr. usled udaljenosti mesta rođenja i mesta prebivališta ili iz drugih opravdanih razloga, izjava se može dati u matičnoj službi bilo koje opštinske ili gradske uprave. Isto tako ova izjava može se dati i pred našim diplomatsko-konzularnim predstavništvom u inostranstvu. Upis podataka o nacionalnoj pripadnosti za dete koje je mlađe od 18 godina će se izvršiti na zahtev roditelja, na osnovu njihove zajedničke izjave volje. Ovu izjavu roditelji mogu dati već u porodilištu i u tom slučaju podatak o nacionalnoj pripadnosti će se upisati u prijavu rođenja deteta sa ostalim podacima. Isto tako ovu izjavu roditelji mogu dati i naknadno, pred matičarem koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisana činjenica rođenja njihovog deteta. Bitno je znati da se bez saglasne izjave volje oba roditelja neće izvršiti upis podatka o nacionalnoj pripadnosti deteta. Ukoliko jedan roditelj nije živ ili nije poznat, drugi roditelj može sam odrediti nacionalnu pripadnost deteta. Na isti način na koji je data izjava u nacionalnoj pripadnosti deteta, taj podatak može biti promenjen ili brisan. U svakom slučaju, bilo da je reč o upisu podatka o nacionalnoj pripadnosti, promeni tog podatka ili njegovom brisanju, neophodna je saglasna izjava oba roditelja.

Podatak o državljanstvu se uvek upisuje u matičnu knjigu rođenih. Postoji evidencija o državljanima Republike Srbije koja se vodi u matičnim knjigama rođenih. Državljani Republike Srbije koji nisu rođeni na teritoriji Republike Srbije a u njoj imaju prebivalište odnosno boravište, upisuju se u matičnu knjigu rođenih po mestu prebivališta, odnosno boravišta. Državljani Republike Srbije koji nisu rođeni na teritoriji Republike Srbije niti u njoj imaju prebivalište odnosno boravište, upisuju se u matičnu knjigu rođenih one opštine na teritoriji grada Beograda koju odredi Skupština grada Beograda. U matičnu knjigu upisuju se i potomci iseljenika rođeni u inostranstvu.

Podatak o sklapanju ili razvodu braka u inostranstvu se takođe upisuje u matične knjige. Nakon sklapanja ili razvoda braka u inostranstvu potrebno je da se taj podatak registruje u Republici Srbiji. Činjenica sklapanja braka su dokazuje stranim izvodom iz matične knjige venčanih. Činjenica razvoda se uglavnom može videti na stranom izvodu iz matične knjige rođenih, međutim, pre samog upisa činjenice razvoda u matične knjige potrebno je da strana sudska odluka o razvodu bude priznata u Republici Srbiji. Nakon priznanja, činjenica razvoda braka, preciznije bračni status lica se upisuje u matične knjigu rođenih, venčanih i na kraju umrlih (ako je lice preminulo).

Šta se od ovih podataka može upisati i sprovesti preko punomoćnika?

 Načelno, svi podaci koji se upisuju u matične knjige mogu se upisati preko punomoćnika. Ono što je neophodno jeste da postoji punovažno ovlašćenje koje punomoćnik mora priložiti prilikom podnošenja zahteva za stranku kao i neophodna dokumentacija za upis. Ovo se naročito odnosi na podatak o razvodu braka u inostranstvu, gde se prvo sprovodi sudski postupak priznanja strane sudske odluke a zatim i upis ovih činjenica u matičnim knjigama na osnovu priznate strane sudske odluke.

 

podaci o rođenju, pravna dokumentacija Srbija, proces registracije rođenja, Registar rođenih, registracija državljanstva, zvanična dokumenta Srbija

    Da li ste spremni da ostvarite svoje ciljeve? Možete nas odmah kontaktirati.

    Popunite kratak formular za brzi kontakt ispod. Ubrzo nakon toga ćemoVas obavestiti šta treba dalje preduzeti. Eto toliko je sve jednostavno.

    Slanjem Vaših kontakt informacija, slažete se da Vas možemo kontaktirati telefonom (uključujući i tekst) i putem email-a u skladu sa našim Uslovima i Politikom privatnosti.

    Poziv Poruka