Poreska revizija je proces analize istorijskih podataka iz poreskih prijava, koji ima nekoliko različitih ciljeva
Utvrđivanje (ne)pravilnosti poslovanja i potencijalne blagovremene korekcije.
Ovo je čest i važan motiv poreske revizije. Svi entiteti su podložni greškama, ispravka greške je često jeftinija ukoliko se učini samoinicijativno, a ne ukoliko se greška uoči u postupku poreske kontrole.
Utvrđivanje potencijalnih opasnosti prilikom kupovine/preuzimanja preduzeća, odnosno sklapanja dugoročnih partnerstava pri kojima se preuzimaju obaveze posmatranog subjekta.
Ovo je takođe čest motiv za vršenje poreske revizije, pogotovo u okolnostima kada nam je poznato da veliki broj privrednih subjekata nije naročito odgovoran prema državi. U takvim situacijama, prilikom kupovine preduzeća, osima same procene njegove vrednosti, potrebno je izvršiti i poresku reviziju, kako bi se ustanovili eventualni negativni finansijski efekti ranijeg poslovanja. Činjenica je da poreski propisi ostavljaju prostor zakonodavcu da naknadno utvrdi poreske obaveze do roka zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu poreza, i da promena uprave i vlasništva ne lišava pravno lice obaveza koje mogu nastati u postupku kontrole, pa je zato od izuzetnog značaja pri kupovini privrednih subjekata poreska revizija, sa ciljem otkrivanja potencijalnih finansijskih rizika.
Otkrivanje poreskih prekršaja i poreskih krivičnih dela.
Česta je potreba privrednih subjekata da se izvrši poreska revizija, bilo prilikom promene menadžmenta, bilo u drugim okolnostima kada se javlja potreba za preispitivanjem radnji menadžmenta, ili čak u svrhu odbrane pred istražnim organima. U ovim slučajevima nastupamo objektivno i nepristrasno, sa ciljem da utvrdimo stvarne poreske terete prošlosti, kako bismo klijentima pružili uveravanje o konkretnim rizicima, odnosno utvrdili potencijalne obaveze koje nisu pravilno obračunate u prošlosti.