Kako Pravilno Završiti Radni Odnos u Sektoru Nekretnina: Važni Pravni Saveti

Navigacija kroz kompleksan pravni pejzaž prestanka radnog odnosa i licenciranja u sektoru posredovanja nepokretnostima predstavlja izazov za mnoga pravna lica koja posluju na teritoriji Srbije. Posebno izazovna situacija nastaje kada dođe do prestanka radnog odnosa zaposlenog koji poseduje ključnu licencu, neophodnu za registrovanje poslovanja u odgovarajućem registru. Upravo takav slučaj izazvao je niz pravnih pitanja i dilema za jedno strano pravno lice, koje se obratilo advokatskoj kancelariji Stojković Advokati tražeći savet i razjašnjenje svojih prava i obaveza u vezi sa prestankom radnog odnosa jednog od svojih zaposlenih.

Ovaj članak ima za cilj da razmotri ključne aspekte i potencijalne pravne posledice vezane za prestanak radnog odnosa pod specifičnim okolnostima, uključujući i pravila vezana za licenciranje u posredovanju nepokretnostima. Detaljno ćemo analizirati kako zakon reguliše ovakve situacije, posledice nepoštovanja proceduralnih obaveza, prava i obaveze obe strane nakon prestanka radnog odnosa, kao i specifično pitanje naknade za korišćenje licence. Kroz ovu analizu, čitaoci će dobiti uvid u složenost pravnih procedura i značaj pravilnog postupanja kako za zaštitu prava zaposlenog, tako i za očuvanje zakonitosti poslovanja poslodavca.

O čemu se konkretno radi?

Poslodavac je pravno lice koje se bavi posredovanjem u zakupu nepokretnosti, za šta je neophodno da bude registrovan u registru posrednika o zakupu i prodaji nepokretnosti kod Ministarstva za unutrašnju i spoljašnju trgovinu, a za samu registraciju je neophodno da zaposleni kod poslodavca poseduje adekvatnu licencu. Zaposlenom preko čije licence je poslodavac registrovan u navedenom registru prestao je radni odnos 10.11.2023. godine. Naime iako je postignut usmeni dogovor između poslodavca i zaposlenog o prestanku radnog odnosa, zaposleni je poslodavcu poslao izjavu o otkazu od dana 01.11.2023. godine (i nijedan drugi akti nije potpisan povodom ovog prestanka). Iako je otkazni rok u slučaju otkaza od strane zaposlenog po ugovoru 30 dana, a po zakonu minimum 15 dana, zaposleni je u toj izjavi naveo da radni odnos prestaje 10.11.2023. godine prema usmenom sporazumu i da se sporazumeo sa poslodavcem da će mu biti isplaćena još jedna dodatna zarada zajedno sa troškovima transporta za naredni mesec (od 10.11. do 10.12.) – što je faktički stimulativna otpremnina. Sporazum o prestanku radnog odnosa nije potpisan niti je doneto rešenje o prestanku radnog odnosa. U odjavi sa CROSO-a kao razlog za prestanak radnog odnosa naveden je „sporazum“. Iako je ugovorom zaposleni bio u obavezi da vrati svu imovinu poslodavca na dan prestanka radnog odnosa, zaposleni vraća poslodavcu službeni laptop tek 26.01.2024. godine, a telefon do danas nije vratio. U međuvremenu, nakon što je obavešten od zaposlenog da koriste njegovu licencu, poslodavac je tek 01.03.2024. godine podneo prijavu odjave zaposlenog sa registra posrednika i prijavio drugu zaposlenu koja poseduje licencu. Zaposleni traži od poslodavca naknadu za poslovanje preko njegove licence za period od 10.11.2023. godine pa do dana odjave (iako poslodavac tvrdi da nijednu fakturu nije izdao od dana prestanka rada zaposlenog do danas).

Šta brine poslodavca?

Pred nama se nalazi niz ključnih pitanja koja postavlja poslodavac, a koja odražavaju njegove brige i potrebu za razumevanjem kompleksnih pravnih implikacija vezanih za prestanak radnog odnosa jednog od ključnih zaposlenih. Ova pitanja obuhvataju širok spektar tema – od validnosti prestanka radnog odnosa do pravnih posledica koje mogu proisteći iz načina na koji je radni odnos okončan, kao i specifična pitanja vezana za prava i obaveze koje proizlaze iz korišćenja licenci i povrata opreme.

Konkretno,

  1. Da li se u skladu sa propisima može smatrati da je radni odnos prestao s obzirom na navedene okolnosti prestanka?
  2. Ako je odgovor da, da li se smatra da je prestanak radnog odnosa na osnovu sporazuma poslodavca i zaposlenog ili na osnovu jednostrane izjave zaposlenog?
  3. Da li postoje nezakonitosti u samom postupku prestanka radnog odnosa i koje su posledice istih?
  4. Koja je posledica nepoštovanja otkaznog roka od strane zaposlenog?
  5. Koja su prava zaposlenog u ovom slučaju po pitanju radnog odnosa i po pitanju naknade za korišćenje licence od strane poslodavca?
  6. Koja su prava poslodavca u odnosu na zaposlenog u vezi kašnjenja u vraćanju tj. usled nevraćanja opreme nakon prestanka radnog odnosa?
  7. Ako radni odnos nije prestao koja su prava i obaveze obe strane za period od 10.11.2023. godine do danas?

U sledećem delu članka, pažljivo ćemo razmotriti svako od ovih pitanja, pružajući jasne odgovore i smernice koje će pomoći poslodavcu da navigira kroz potencijalne pravne izazove i osigura da njegovo poslovanje ostane u skladu sa zakonskim zahtevima.

Zasnivanje Radnog Odnosa prema Zakonu o Radu

Kako se, saglasno članu 32. Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje) radni odnos zasniva zaključenjem ugovora o radu u pisanom obliku (osim u slučaju fikcije stupanjem na rad bez zaključenog ugovora), to je za raskid formalnog ugovora, neophodna izjava u istoj formi – pisanoj.

Pisana Izjava kao Osnov za Prestanak Radnog Odnosa

U pitanju je navedeno da je zaposleni dao pisanu izjavu u kojoj je sadržan datum davanja izjave (1.11.) i gde je naveden dan prestanka radnog odnosa (10.11) pod pretpostavkom da je svojeručno potpisana, to znači da su ispunjeni uslovi za formu zahtevanu za otkaz od strane zaposlenog u smislu člana 178. ZOR.

Dejstvo Pisane Izjave o Otkazu

Ukoliko zaposleni dostavi izjavu u pisanoj formi, poslodavac je obavezan datumom koji je zaposleni naveo u izjavi o otkazu. Rešenje koje bi poslodavac doneo na osnovu pisanog otkaza zaposlenog nije pravni osnov za prestanak radnog odnosa. Takvo rešenje poslodavac može doneti, ali je dejstvo rešenja deklarativnog karaktera, njime se samo konstatuje da je radni odnos prestao sa datumom koji je zaposleni naveo u pisanoj izjavi o otkazu.

Pravna Interpretacija i Sudska Praksa

Na tom stavu i Presuda Vrhovnog kasacionog suda, Rev2 782/2017 od 12.7.2017. godine iz koje izdvajamo: “Naime, izjava o prestanku radnog odnosa je jednostrana izjava volje koja proizvodi pravno dejstvo od dana dostavljanja poslodavcu. Kod utvrđenog da je tužilja pisanom izjavom otkazala ugovor o radu to je tužilji, momentom dostavljanja otkaznog akta tuženoj kao poslodavcu, prestao radni odnos po samom zakonu, a naknadno povlačenje date izjave ne može proizvesti pravno dejstvo bez pristanka poslodavca. Stoga, samo rešenje o otkazu ugovora o radu na osnovu pismenog otkaza zaposlenog je deklarativnog, a ne konstitutivnog karaktera, iz kojih razloga, suprotno navodima revizije tužilje kojima se ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava, rešenje kojim joj je otkazan ugovor o radu ne predstavlja pravni osnov za prestanak radnog odnosa, jer je tim rešenjem samo konstatovan prestanak radnog odnosa njenom voljom, kao zaposlenog lica.”

Pogrešni Podaci pri Odjavi i Pravne Posledice

Dakle u primeru iz pitanja, na osnovu pisane izjave zaposlenog, radni odnos prestaje usled otkaza od strane zaposlenog sa datumom 10.11. 2023. godine, pri čemu je odjava sa osiguranja izvršena sa pogrešnim osnovom odjave. Poslodavac je odjavu izvršio po osnovu sporazuma, pri čemu iza navoda u pitanju proizlazi da pisani sporazum nije zaključen. U skladu sa članom 40. stav 4. Zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja (“Sl. glasnik RS”, br. 95/2018 i 91/2019) “Novčanom kaznom od 300.000,00 do 1.500.000,00 dinara kazniće se za prekršaj podnosilac jedinstvene prijave – poslodavac sa svojstvom pravnog lica ako unese netačne podatke u jedinstvenu prijavu iz člana 19. ovog zakona.” Poslodavac iz pitanja je potvrdio sporazum kao dokaz prilikom odjave, a nije imao zaključen sporazum na sonovu čega proizlazi da je odjavu sa osiguranja uradio unosnom netačnih podataka.

Zahtev za Pisanim Sporazumom o Prestanku

U smislu člana 177. Zakona o radu sporazum mora biti sačinjen u pisanoj formi, jer je Zakonom izričito propisan zahtev pisane forme sporazuma o prestanku radnog odnosa kao uslov njegove punovažnosti pa iz tog razloga sporazum mora biti sačinjen u pisanoj formi u vidu jednog ili dva akta – pisani predlog zaposlenog i pisano prihvatanje tog predloga od strane poslodavca i obavezno potpisan kao volja dve strane da do prestanka radnog odnosa dođe. I Presuda Vrhovnog kasacionog suda Rev2 2320/2019 od 2.12.2020. godine stoji na stavu da prećutno ili izričito usmeno saglašavanje sa sporazumom jedne od strana sporazuma ukoliko nije osnaženo formom koja je uslov njegove punovažnosti nema pravno dejstvo i usmeno postignut sporazum zaposlenog i poslodavca o prestanku radnog odnosa ne može biti punovažan osnov za prestanak radnog odnosa zaposlenog po tom osnovu.

Nepoštovanje Otkaznog Roka i Prava Poslodavca

U pogledu nepoštovanja otkaznog roka, ukazujemo da kako je Ustavom zagarantovano pravo na slobodan izbor rada, to i izjava o otkazu koja ne primenjuje niti zakonski niti ugovorni otkazni rok jeste ipak punovažna, dakle nesumnjivo jeste radni odnos prestao sa 10.novembrom.

Povraćaj Sredstava za Rad i Pravne Posledice za Zaposlene

Činjenica da zaposleni nije poštovao otkazni rok, nije kažnjiva po zakonu per se. Međutim, ukoliko poslodavac dokaže da je propuštanjem zaposlenog da ispoštuje otkazni rok po njega nastala određena šteta, u sudskom postupku može tražiti nadoknadu te štete.

Neovlašćeno Korišćenje Licence i Pravne Posledice

Kada je reč o neovlašćenom korišćenju licence od strane poslodavca, ukazujemo – Saglasno članu 8. Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 95/2013, 41/2018 i 91/2019) posrednik je dužan da prijavi svaku promenu podataka koji se evidentiraju u Registru posrednika u roku od sedam dana od dana nastanka promene, radi upisa promene u Registar posrednika. S tim u vezi poslodavac se najpre izlaže riziku prekršajne i kazni od 100.000,00 do 500.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne prijavi ili ne prijavi blagovremeno promenu podataka u skladu sa članom 8. stav 1. ovog zakona, za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 dinara, odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 dinara pri čemu uz prekršajnu kaznu iz stava 1. tač. 2), 4) i 5) ovog člana, pravnom licu ili preduzetniku se može izreći i zaštitna mera zabrane vršenja posredovanja u prometu, odnosno zakupu nepokretnosti od jedne do dve godine, kao i zaštitna mera javnog objavljivanja presude.

Uz to, kako je članom 12. ovog zakona propisana zabrana fizičkom licu koje ima položen stručni ispit istovremeno obavlja poslove posredovanja za dva ili više posrednika, odnosno usluge u vezi sa poslom koji je predmet posredovanja, kao i da obavlja druge radnje koje imaju za cilj dovođenje u vezu lica radi prometa ili zakupa nepokretnosti, osim uz pisanu saglasnost svih posrednika koji učestvuju u tom poslu i ako su nalogodavci i lica koja će eventualno zaključiti posredovani posao sa nalogodavcima obavešteni o tome – ukoliko je usled ove zabrane, a imajući u vidu da ga je poslodavac neovlašćeno držao registrovanog, ukoliko je zbog poslodavčevog propuštanja da prijavi promenu, po ovo lice nastala šteta u vidu izgubljene zarade, ili kakve druge, u sudskom postupku može zahtevati njenu nadoknadu.

Pravi Pravni Saveti Best Legal Advise in Serbia

Umesto zaključka…

U svetlu ovog detaljno razmotrenog slučaja, vidljivo je da pravilno razumevanje i primena zakonskih propisa u vezi sa prestankom radnog odnosa, otkaznim rokovima, vraćanjem radnih sredstava, kao i upravljanjem licencama, predstavlja ključan aspekt uspešnog poslovanja u Srbiji. Ovaj primer ilustruje važnost pisane forme u svim aspektima radnih odnosa, od zasnivanja, preko otkaza, do sporazumnog prestanka radnog odnosa, kao i značaj pravovremenog postupanja u skladu sa zakonskim obavezama prema registrima i licencama.

Za pravna lica, posebno za strane investitore i poslodavce koji posluju u Srbiji, ključno je da imaju pristup kvalifikovanim pravnim savetnicima i da se pridržavaju striktnih procedura koje diktira zakon. To ne samo da štiti poslodavce od potencijalnih pravnih sankcija i finansijskih gubitaka, već i osigurava zaštitu prava zaposlenih, doprinosi transparentnosti i integritetu poslovnih operacija, te jača poverenje i stabilnost u poslovanju.

Ovaj slučaj iz prakse takođe podseća na složenost radnopravnih odnosa i važnost pravne sigurnosti u poslovanju, naglašavajući potrebu za detaljnim poznavanjem i pridržavanjem relevantnih zakonskih propisa. Jasan uvid u pravne zahteve, uz pravovremeno i adekvatno postupanje u skladu sa njima, neophodan je za očuvanje zakonitosti i uspešnost poslovanja na srpskom tržištu.

#nekretnine, agencije za nekretnine pravila, investiranje u nekretnine, kupovina i prodaja nekretnina, otkazni rok, poslovanje u Srbiji, posredovanje u nekretninama, pravna pomoć u nekretninama, pravna sigurnost, pravne sankcije, pravni aspekti poslovanja, pravni aspekti prodaje nekretnina, pravni izazovi u nekretninama, Pravni saveti, pravni saveti za nekretnine, pravni sporovi u nekretninama, prestanak radnog odnosa, radno pravo u Srbiji, registracija posrednika, regulativa nekretnina, saveti za investitore u nekretninama, sporovi oko nekretnina, tržište nekretnina u Srbiji, upravljanje imovinom, upravljanje licencama, vraćanje opreme, zakon o nekretninama Srbija, zakon o posredovanju nekretnina, Zakon o Radu, zakonske obaveze u nekretninama, zaštita prava u sektoru nekretnina

    Da li ste spremni da ostvarite svoje ciljeve? Možete nas odmah kontaktirati.

    Popunite kratak formular za brzi kontakt ispod. Ubrzo nakon toga ćemoVas obavestiti šta treba dalje preduzeti. Eto toliko je sve jednostavno.

    Slanjem Vaših kontakt informacija, slažete se da Vas možemo kontaktirati telefonom (uključujući i tekst) i putem email-a u skladu sa našim Uslovima i Politikom privatnosti.

    Poziv Poruka