Ključna Pravila PDV Dužnika u Građevinskim Prometima: Analiza Zakona i Prakse u Srbiji

Dobrodošli u naš detaljni pregled određivanja PDV dužnika za promet dobara i usluga u građevinarstvu. Ovaj tekst se fokusira na zakonske odredbe i praktične primene u Srbiji, posebno istražujući slučajeve iz 2018., 2019. i 2020. godine. Razumijevanje ovih pravila je ključno za svakog stručnjaka u oblasti građevinarstva i finansija.

Zakonska Osnova PDV Dužnika u Građevinskim Prometima

S tim u vezi, relevantno je Mišljenje Ministarstva finansija, br. 000301477 2023 10520 004 000 011 004 od 14.11.2023. godine, koje se tiče određivanja PDV dužnika za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva u slučaju kada su tokom 2018, 2019. i 2020. godine vršeni radovi na popravci kula i lopatica i zaštiti od korozije na oštećenjima vetrenjača iz vetroparka, prem članu 10 Zakona o porezu na dodatu vrednost.

Naime, radovi na visokim objektima za koje je neophodna veština penjanja i znanje korišćenja odgovarajuće opreme, u konkretnom slučaju radovi na popravci kula i lopatica i radovi na zaštiti od korozije na oštećenjima na lopaticama rotora i drugim delovima vetrenjača koje se nalaze u vetroparku, izvedeni tokom 2018, 2019. i 2020. godine od strane obveznika PDV – izvođača drugom obvezniku PDV – naručiocu, smatraju se prometom iz oblasti građevinarstva, te je poreski dužnik za predmetni promet obveznik PDV – naručilac

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn. i 72/2019 – dalje: Zakon), za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva koji obveznik PDV vrši drugom obvezniku PDV, odnosno licu iz člana 9. stav 1. Zakona, obavezu obračunavanja i plaćanja PDV ima primalac dobara i usluga kao poreski dužnik iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.

Pravilnikom o utvrđivanju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 86/2015 – dalje: Pravilnik) bliže je uređeno šta se, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatra dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva.

Specifični Slučajevi: Radovi na Vetrenjačama u Vetroparku

Navedeni pravilnik primenjivao se od 15. oktobra 2015. godine zaključno sa 31. decembrom 2020. godine. S tim u vezi, radovi na visokim objektima za koje je neophodna veština penjanja i znanje korišćenja odgovarajuće opreme, u konkretnom slučaju radovi na popravci kula i lopatica i radovi na zaštiti od korozije na oštećenjima na lopaticama rotora i drugim delovima vetrenjača koje se nalaze u vetroparku, izvedeni tokom 2018, 2019. i 2020. godine od strane obveznika PDV – izvođača drugom obvezniku PDV – naručiocu, smatraju se prometom iz oblasti građevinarstva u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, kao aktivnosti iz grupe 43.99 – Ostali nepomenuti specifični građevinski radovi, navedene u članu 2. stav 1. tačka 19) Pravilnika. Prema tome, poreski dužnik za predmetni promet je obveznik PDV – naručilac.

U ovom slučaju, osnovicu za obračunavanje PDV čini iznos naknade koju obveznik PDV – izvođač prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od obveznika PDV – naručioca ili trećeg lica, bez PDV, u koju se uračunavaju i svi sporedni troškovi koje obveznik PDV – izvođač zaračunava obvezniku PDV – naručiocu (npr. troškovi smeštaja, dnevnica, lekarskih pregleda i prevoza fizičkih lica angažovanih od strane obveznika PDV – izvođača za potrebe prometa iz oblasti građevinarstva koji vrši obvezniku PDV – naručiocu).

Praktična Primena i Implikacije Zakona

Odredbama člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (dalje: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.

Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i isporuka dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala isporučioca, ako se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima (član 4. stav 3. tačka 6) Zakona).

Promet usluga, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 5. stav 1. Zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona.

Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra se i predaja dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala naručioca (član 5. stav 3. tačka 3) Zakona).

Prema odredbi člana 10. stav 1. tačka 1) Zakona, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice.

Odredbom člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, odnosno lice iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvršen od strane obveznika PDV.

Saglasno odredbama člana 2. stav 1. Pravilnika, dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatraju se dobra i usluge čiji se promet vrši u skladu sa članom 4. stav 1. i stav 3. tačka 6) i članom 5. stav 1. i stav 3. tačka 3) Zakona, u okviru obavljanja delatnosti iz sledećih grupa Klasifikacije delatnosti koje su propisane Uredbom o klasifikaciji delatnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 54/2010), i to:

1) 41.20 Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada;

2) 42.11 Izgradnja puteva i autoputeva;

3) 42.12 Izgradnja železničkih pruga i podzemnih železnica;

4) 42.13 Izgradnja mostova i tunela;

5) 42.21 Izgradnja cevovoda;

6) 42.22 Izgradnja električnih i telekomunikacionih vodova;

7) 42.91 Izgradnja hidrotehničkih objekata;

8) 42.99 Izgradnja ostalih nepomenutih građevina;

9) 43.11 Rušenje objekata;

10) 43.12 Priprema gradilišta;

11) 43.21 Postavljanje električnih instalacija;

12) 43.22 Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema;

13) 43.29 Ostali instalacioni radovi u građevinarstvu;

14) 43.31 Malterisanje;

15) 43.32 Ugradnja stolarije;

16) 43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga;

17) 43.34 Bojenje i zastakljivanje;

18) 43.91 Krovni radovi;

19) 43.99 Ostali nepomenuti specifični građevinski radovi.

Kada obveznik poreza na dodatu vrednost (dalje: PDV) obavlja aktivnosti iz stava 1. ovog člana, nezavisno od toga da li je registrovan za obavljanje tih aktivnosti u skladu sa zakonom, po nalogu naručioca, od sopstvenog materijala, pod uslovom da se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima, smatra se da obveznik PDV, u skladu sa članom 4. st. 1. i 3. tačka 6) Zakona, vrši promet dobara iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona (stav 2. istog člana Pravilnika).

Odredbom stava 3. istog člana Pravilnika propisano je da, kada obveznik PDV obavlja aktivnosti iz stava 1. ovog člana, nezavisno od toga da li je registrovan za obavljanje tih aktivnosti u skladu sa zakonom, po nalogu naručioca, od materijala naručioca, smatra se da obveznik PDV, u skladu sa članom 5. st. 1. i 3. tačka 3) Zakona, vrši promet usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.

Odredbom člana 17. stav 1. Zakona propisano je, da poreska osnovica (dalje: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja (dalje: subvencije), u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prema odredbi člana 17. stav 3. Zakona, u osnovicu se uračunavaju i akcize, carina i druge uvozne dažbine i ostali javni prihodi, osim PDV, kao i svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.”

Zaključak:

Zaključno, razumevanje kako se određuje PDV dužnik u građevinskom prometu je ključno za efikasno upravljanje poreznim obavezama i usklađivanje sa zakonskim propisima u Srbiji. Kroz analizu konkretnih slučajeva i praktičnu primenu, ovaj tekst pruža dubinski uvid u složenosti i nijanse koje karakterišu ovu oblast. Za sve dodatne informacije i stručne savete, ne oklevajte da se obratite našem timu.