Imate Imovinu u Hrvatskoj, A Ne Možete Do Nje? Ekskluzivno! Otkrivamo Kako Da Dođete Do Svojeg Nasljedstva
Sa smjenom generacija dolazi do sve većeg broja ostavinskih postupaka koji se provode diljem Hrvatske, ali najviše u Lici i zaleđu Dalmacije. Sve je više situacija u kojima nasljednici koji žive u Srbiji trebaju angažirati pomoć odvjetnika za stjecanje nekretnina u Hrvatskoj.
Ne vođenje brige o imovini – netko treći postaje vlasnik
U Hrvatskoj veliki broj siromašnog stanovništva živi izolirano od većih gradskih centara, i često se događa situacija da umrle osobe nisu napisale oporuku i da su umrle kao samci. Njihovi nasljednici su nepoznati lokalnim vlastima, a nasljednici ne brinu o vođenju ostavinskog postupka. U isto vrijeme, te osobe često imaju vlasništvo nad hektarima šuma, livada, pašnjaka, izvore vode, terena na atraktivnim lokacijama uz glavne prometnice, autoceste i slično.
Veliki komadi te zemlje često su ili zaposjeli susjedi ili ih bespravno koriste poljoprivrednici, šuma se krči nekontrolirano, a sve zato što nasljednici ne znaju ili ne shvaćaju ekonomski potencijal koji stoji iza vlasništva i upravljanja imovinom.
Ovdje se javlja problem jer imovinu koju koriste druge osobe koje na to nemaju pravo, mogu pod određenim uvjetima steći u vlasništvo. Ovo se u pravu zove dosjelost, i to predstavlja ozbiljne poteškoće u praksi svima kojima su preci ostavili imovinu, ali je oni nisu na sebe upisali i nisu je s vremena na vrijeme obilazili, dali u zakup ili na drugi način koristili.
Uništene evidencije koče nasljeđivanje
Standardno se nakon smrti svake osobe u Hrvatskoj, pokreće po službenoj dužnosti takozvani ostavinski postupak. Do prije desetak godina, postupak su vodili sudovi, a sad ga vode javni bilježnici. Javni bilježnici dobivaju dokumentaciju od suda, i kao agenti suda, provode ostavinski postupak.
Potomci umrle osobe sudjeluju u ostavinskom postupku kod javnog bilježnika. Javni bilježnik ih poziva tako što pregledom matičnih knjiga, utvrđuje tko bi mogli biti nasljednici umrle osobe, i šalje im poziv na ostavinsku raspravu.
Problem nastaje kad u matičnim knjigama ne postoje upisana djeca ili kad podaci nisu ažurirani za one nasljednike ili druge srodnike koji su se iselili iz Hrvatske. Veliki problemi postoje i zbog uništenih matičnih i drugih evidencija tijekom rata, pa se često javljaju složene situacije koje je teško riješiti bez pomoći odvjetnika.
Općina može uzeti Vašu nekretninu ako ste pasivni
U situacijama kad umrla osoba nema nasljednika, sud postavlja neku vrstu povjerenika, koji bi u idealnim uvjetima trebao proučiti detaljnije javno dostupne podatke i pozvati potencijalne nasljednike na sudjelovanje u ostavini.
U praksi se to ne događa i ostavinski postupak završava tako da se imovina umrle osobe proglašava kao općinska imovina tzv. ošasna imovina.
Jednom kad je doneseno rješenje o tome da imovina pripada gradu ili općini na čijem se teritoriju nalazi, ne postoji jednostavan način za ispravljanje tog rješenja. Potrebno je voditi parnicu protiv grada i općine gdje imovina leži kako bi se stanje u zemljišnim knjigama ispravilo.
Obiteljske zadruge kao vlasnici hektara imovine
U praksi se donekle jednostavnije rješavaju slučajevi u kojima je umrla osoba upisana kao vlasnik u zemljišne knjige. Problem nastaje kod imovine s neregistriranim vlasništvom ili u slučaju neusklađenog stanja zemljišnih knjiga.
U većini ruralnih predjela zemljišne knjige nisu desetljećima ažurirane jer je to u bivšim režimima bilo preskupo i jer su ljudi znali što je čije. Na taj način se i izbjegavala stroga podjela vlasništva na pojedine osobe, pa u dijelu Like i dan danas postoje takozvane obiteljske zadruge, na koje se vode nekretnine, iako su te zadruge ukidane više puta reformama u 19. i 20. stoljeću.
To predstavlja veći izazov jer je osim tematike nasljedstva, potrebno dokazati i činjenicu korištenja te imovine tijekom vremena. Dokazivanje se provodi u najvećem broju slučajeva unutar parnice.
Godine nesređenog registarskog stanja otežava nasljeđivanje
Registrirano se stanje može razlikovati u katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama. U katastarskom operatu se navodi ime faktičnog posjednika nekretnine, a u zemljišnim knjigama se navodi formalni vlasnik nekretnine. U dokazivanju vlasništva nam može koristiti stanje iz katastra, ali za razliku od pravnog uređenja u Srbiji, u Hrvatskoj je samo izvadak iz zemljišne knjige mjerodavan za dokazivanje vlasništva nad imovinom.
U Ogulinu su i dalje zemljišne knjige “izvan funkcije” zbog čega je potrebno istraživati i stvarno stanje na terenu. Po cijeloj Hrvatskoj postoje građevine koje su umjesto u zemljišne knjige, zavedene u takozvane knjige položenih ugovora. Ti podaci nisu dostupni online, za razliku od standardnih zemljišnih knjiga. Vrlo je vjerojatno da je stan sagrađen u 60.-im godinama u Karlovcu, upisan u knjige položenih ugovora, a ne u zemljišne knjige.
S obzirom da je u Hrvatskoj postupak usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja i katastarskog stanja još uvijek u tijeku, često postoji situacija da je za neku nekretninu zabilježeno da predstavlja takozvano društveno vlasništvo. I ovo je potrebno ispravljati u sudskom postupku.
Pokrenite sudski postupak i ostvarite nasljedstvo
U Hrvatskoj je sudsko rješavanje svih navedenih situacija dugotrajno. Posebno je to izraženo u Zadru gdje se nalazi sud koji pokriva cijelo dalmatinsko zaleđe gdje se u pravilu nalazi imovina nasljednika koji žive u Srbiji.
Porezi ne sprječavaju stjecanje i imanje imovine u Hrvatskoj
Za nasljeđivanje nekretnina u Hrvatskoj nije potrebno imati hrvatsko državljanstvo.
Obveznik plaćanja poreza na nasljedstvo je osoba koja naslijedi imovinu u Hrvatskoj. Postoje određeni slučajevi u kojima nasljednik neće biti obvezan platiti porez na nasljedstvo.
Ako je nasljednik naslijedio nekretninu platit će porez na promet nekretnina u iznosu 3% vrijednosti nekretnine. Ako je naslijedio pokretnine ili gotov novac platit će porez od 4%.
PS. Porez na nekretnine u Hrvatskoj ne postoji, pa se ne treba “bojati” nasljeđivanja nekretnina. Ali se za konkretan slučaj, kako bi se izbegle greške i troškovi, valja posavetovati za licima koja su stručna i sposobna da vam pomognu.
Za više informacija o ovoj ili bilo kojoj drugoj pravnoj, poreskoj ili poslovnoj temi, slobodno pišite zateve, predloge, sugestije ili pitanja na [email protected] u bilo koje vreme ili nam se javite na broj telefona +381113281914 svakog radnog dana od 08:30 do 16:30