Uređenje prava korišćenja nepokretnosti u Srbiji

Zajedničari (suvlasnici, sukorisnici i drugi sudržaoci iste stvari) su dužni da upravljanje i korišćenje zajedničke nepokretnosti urede sporazumno, a ako o tome ne postignu sporazum, svaki zajedničar koji smatra da je u svom pravu u odnosu na zajedničku stvar povređen može da pokrene postupak pred nadležnim sudom.

Predlog se podnosi Osnovnom sudu prema mestu gde se nepokretnost nalazi, a ukoliko se nalazi na teritoriji više sudova predlog se može podneti svakom od njih.

Obavezni elementi predloga:

  1. podaci o svim zajedničarima;
  2. podatke o nepokretnosti koja je predmet postupka;
  3. razlog pokretanja postupka.

Nakon što primi predlog nadležni sud zakazuje ročište na koje se pozivaju svi zajedničari.

Ovde se razlikuju dve situacije:

  1. Postizanje sporazuma zajedničara

Ukoliko zajedničari postignu sporazum o načinu upravljanja odnosno korišćenja zajedničke nepokretnosti taj sporazum će sud uneti u zapisnik i on će imati dejstvo sudskog poravnanja- ukoliko se zajedničari sa tim saglase i nakon što im sud objasni koja su pravna dejstva sudskog poravnanja.

  1. Nemogućnost postizanja sporazuma zajedničara

Ukoliko ne postoji mogućnost da zajedničari postignu sporazum o načinu upravljanja i korišćenja nepokretnosti sud donosi rešenje kojim uređuje to pitanje.

Ukoliko se samim predlogom od suda traži da uredi korišćenje zajedničkog stana ili poslovnih prostorija, sud će odrediti koje će od njih koristiti posebno, a koje zajednički, kao i način korišćenja zajedničkih prostorija i troškove korišćenja.

Upućivanje na parnicu

Ukoliko se u toku postupka kao sporno pitanje javi pitanje prava na stvari koja je predmet postupka ili obima prava, sud prekida vanparnični postupak i upućuje predlagače da u određenom roku, koji ne može biti kraći od 30 dana pokrenu parnicu. Ukoliko predlagač ne pokrene postupak na koji je upućen smatraće se da je predlog povučen.

Sud može privremeno do donošenja odluke nadležnog organa da uredi odnose zajedničara u pogledu korišćenja i upravljanja zajednčke stvari, ukoliko to okolnosti slučaja zahtevaju, a naročito da bi se sprečila znatnija šteta, samovlašće ili očita nepravda. Ovo pravilo se primenjuje i kada se pojam zajedničara odnosi na sudržaoce koji ne poseduju dokaze o zakonitom osnovu sticanja državine.

Rok za podnošenje žalbe protiv prvostepenog rešenja je 15 dana od prijema prepisa rešenja. Sama pravosnažnost rešenja ne sprečava učesnika postupka da o istoj stvari pokrenu postupak pred upravnim organom ili parnicu. Protiv rešenja nije dozvoljena revizija.

    Da li ste spremni da ostvarite svoje ciljeve? Možete nas odmah kontaktirati.

    Popunite kratak formular za brzi kontakt ispod. Ubrzo nakon toga ćemoVas obavestiti šta treba dalje preduzeti. Eto toliko je sve jednostavno.

    Slanjem Vaših kontakt informacija, slažete se da Vas možemo kontaktirati telefonom (uključujući i tekst) i putem email-a u skladu sa našim Uslovima i Politikom privatnosti.

    Poziv Poruka