Ugovor o Doživotnom Izdržavanju u Srpskom Pravu

 

 

 

UVODNA RAZMATRANJA

 

Imajući u vidu njegov značaj kao i činjenicu da se u praksi zaključuje skoro svakodnevno u daljem tekstu ćemo se baviti specifičnostima Ugovora o doživotnom izdržavanju („Ugovor“).

 

Zakon o nasleđivanju Republike Srbije (“Sl. glasnik RS“, br. 46/95, 101/2003 i 6/2015, “Zakon“) propisuje da se Ugovorom primalac izdržavanja obavezuje da se posle njegove smrti na davaoca izdržavanja prenese svojina tačno određenih stvari ili kakva druga prava, a davalac izdržavanja se obavezuje da ga, kao naknadu za to, izdržava i da se brine o njemu do kraja njegovog života i da ga posle smrti sahrani.

 

UGOVORNE STRANE

 

Ugovorne strane su označene kao primalac izdržavanja i davalac izdržavanja.

 

Primalac izdržavanja jeste najčešće staro lice, sa niskim primanjima i lošeg zdravstvenog stanja koje nije sposobno da se stara samo o sebi.

 

Davalac izdržavanja je najčešće mlađe fizičko lice koje se obavezuje da se o primaocu izdržavanja brine, izdržava ga do kraja života i nakon smrti sahrani.

 

Ugovor se obično zaključuje između dva lica, ali je moguće da se na jednoj strani nađe više lica. To je slučaj kada se na strani primalaca izdržavanja javljaju supružnici. Isto tako Ugovor se može zaključiti u korist trećeg lica. U tom slučaju davalac izdržavanja stiče svojinu na predmetima Ugovora u trenutku smrti njegovog saugovarača ako Ugovorom nije određeno da svojina prelazi u trenutku smrti trećeg lica, dok obaveza izdržavanja traje do smrti trećeg lica.

 

FORMA

 

Ugovor mora biti zaključen u pismenom obliku i to u obliku javnobeležnički potvrđene (solemnizovane) isprave.

 

Prilikom potvrđivanja Ugovora, javni beležnik je dužan da ugovorne strane naročito upozori na to da imovina koja je predmet Ugovora ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja i da se njome ne mogu namiriti njegovi nužni naslednici, o čemu se stavlja napomenu u klauzuli o potvrđivanju, u protivnom Ugovor će biti ništav.

 

PREDMET PRIMAOČEVE OBAVEZE

 

U skladu sa Zakonom predmet obaveze primaoca izdržavanja može mogu biti samo stvari ili prava koja postoje u trenutku zaključenja Ugovora.

 

U praksi predmet Ugovora jeste najčešće pravo svojine na nepokretnosti, međutim, ugovorne strane mogu predvideti da će na davaoca izdržavanja nakon smrti primaoca izdržavanja preći i neko drugo imovinsko pravo (na primer: gotov novac, udeo u privrednom društvu, primaočevo potraživanje prema trećem licu….)

 

PREDMET DAVOČEVE OBAVEZE

 

Obaveza davaoca izdržavanja se sastoji u izdržavanju primaoca izdržavanja, a Zakon prepušta samim ugovornim stranama da bliže odrede sadržinu obaveze davaoca izdržavanja.

 

Obaveza davaoca izdržavanja se ne mora nužno sastojati u materijalnim davanjima, već se njegova obaveza može svesti i na negu primaoca izdržavanja (pomaganje oko lične higijene, uzimanja lekova, itd.)

U slučaju da ugovorne strane propuste da bliže odrede sadržinu obaveze  davaoca izdržavanja primenjuje se dispozitivno zakonsko pravilo prema kome ako što drugo nije ugovoreno, obaveza izdržavanja naročito obuhvata obezbeđivanje stanovanja, hrane, odeće i obuće, odgovarajuću negu u bolesti i starosti, troškove lečenja i davanja za svakodnevne uobičajene potrebe.

 

RASKID UGOVORA

 

Ugovor može biti raskinut iz više razloga, a Zakonom su posebno izdvojeni raskid zbog poremećenih odnosa i raskid zbog promenjenih okolnosti.

 

Raskid Ugovora zbog poremećenih odnosa

 

Poremećeni odnosi podrazumevaju situaciju u kojoj su se međusobni odnosi ugovornih strana iz bilo kog razloga toliko poremetili da su postali nepodnošljivi i tada svako od njih može zahtevati da sud raskine Ugovor, gde će u slučaju raskida primalac izdržavanja biti dužan da da naknadu za primljena davanja i usluge, a ukoliko je do raskida došlo zbog krivice jedne strane, druga strana će imati pravo na pravičnu naknadu.

 

Raskid Ugovora zbog promenjenih okolnosti

 

Što se tiče promenjenih okolnosti, da bi došlo do raskida Ugovora okolnosti moraju da se promene nakon zaključenja Ugovora i to toliko da ispunjenje Ugovora postane znatno otežano, npr. preseljenje davaoca izdržavanja u inostranstvo. U tom slučaju, sud će na zahtev bilo koje strane, raskinuti Ugovor ili će njihove međusobne odnose ponovo urediti. Tada sud može pravo primaoca izdržavanja preinačiti u doživotnu rentu (davanje unapred određenog iznosa na mesečnom nivou do kraja života primaoca, bez ikakvih drugih obaveza) pod uslovom da se sa time saglase obe strane.

 

NIŠTAVOST

 

Pored opštih pravila ugovornog prava o apsolutnoj i relativnoj ništavosti ugovora, Zakon predviđa posebne slučajeve koji se odnose samo na ovaj Ugovor.

 

Ugovor će biti apsolutno ništav kada je davalac izdržavanja fizičko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno delatnosti i stara o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, različite agencije i slično), osim ako prethodno nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.

 

Zakon predviđa dva razloga relativne ništavosti:

 

Na prvom mestu odustvo aleatornosti jeste razlog relativne ništavosti Ugovora i Zakon predviđa da sud može poništiti Ugovor ako zbog bolesti ili starosti primaoca izdržavanja on nije predstavljao neizvesnost za davaoca izdržavanja.

 

Prilikom utvđivanja da li je Ugovor predstavljao neizvesnost za daavaoca izdržavanja sudovi ne zahtevaju njegovu mogućnost da previdi tačan trenutak smrt primaoca izdržavanja, pa tako činjenica da je primalac izdržavanja umro ubrzo nakon zaključenja Ugovora neće dovesti do njegovog poništenja ako je njegovo zdravstveno stanje u vreme zaključenja Ugovora bilo stabilno.

 

Ugovor neće biti ništav ukoliko je davalac izdržavanja izdržavao primaoca izdržavanja tokom života, pa su uoči smrti primaoca izdržavanja zaključili Ugovor kako bi leglaizovali taj faktički odnos.

 

Pravo da zahtevaju poništaj Ugovora imaju samo zakonski naslednici i to u subjetivnom roku od godinu dana od saznanja za postojanje Ugovora ili objektivnom roku od 3 godine od smrti primaoca izdržavanja.

 

Subjektivni rok teče u okviru objektivnog roka.

 

Drugi problem predstavljaju simulovani Ugovori koji se odnose na situaciju kada je zaključen Ugovor da bi se prikrio neki drugi stvarn zaključeni ugovor. Ovo se najčešće dešava u cilju izigravanja prava nužnih naslednika. Da bi nužni naslednici ostvarili svoja prava oni moraju da podnesu tužbu za poništaj simulovanog ugovora, ali u praksi se javljaju problemi prilikom dokazivanja simulacije.

    Da li ste spremni da ostvarite svoje ciljeve? Možete nas odmah kontaktirati.

    Popunite kratak formular za brzi kontakt ispod. Ubrzo nakon toga ćemoVas obavestiti šta treba dalje preduzeti. Eto toliko je sve jednostavno.

    Slanjem Vaših kontakt informacija, slažete se da Vas možemo kontaktirati telefonom (uključujući i tekst) i putem email-a u skladu sa našim Uslovima i Politikom privatnosti.

    Poziv Poruka