Pravila i Ograničenja za Transfer Novca iz Srbije u Inostranstvo za Rezidente i Nerezidente
Transfer novca između Republike Srbije i inostranstva, bilo da je reč o rezidentima ili nerezidentima, podložan je određenim pravilima i ograničenjima. Ova pravila su propisana zakonima koji regulišu spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje. U ovom članku ćemo detaljno objasniti uslove pod kojima rezidenti i nerezidenti mogu vršiti platni promet sa inostranstvom, kao i ograničenja koja se primenjuju.
Zakonski Okvir: Šta Kažu Zakon o Spoljnotrgovinskom Poslovanju i Zakon o Deviznom Poslovanju?
Prema Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2009, 36/2011 – dr. zakon, 88/2011 i 89/2015 – dr. zakon), spoljnotrgovinsko poslovanje obuhvata promet robe i usluga između stranih lica u Republici Srbiji i domaćih lica u inostranstvu. Ovaj zakon definiše pravni okvir za poslovne aktivnosti koje uključuju međunarodnu trgovinu i investicije.
Zakon o deviznom poslovanju (“Sl. glasnik RS”, br. 62/2006, 31/2011, 119/2012, 139/2014 i 30/2018) dalje precizira uslove pod kojima se može vršiti transfer novca između rezidenata i nerezidenata. Prema ovom zakonu, transakcije između rezidenata i nerezidenata mogu biti klasifikovane kao tekući ili kapitalni poslovi, u zavisnosti od namene transfera.
Tekući Poslovi: Transakcije koje Ne Uključuju Prenos Kapitala
Tekući poslovi, kako ih definiše Zakon o deviznom poslovanju, odnose se na transakcije između rezidenata i nerezidenata koje ne uključuju prenos kapitala. Ovo uključuje, na primer, plaćanja za uvoz robe ili usluga, isplate po osnovu ugovora o radu, i druge slične transakcije koje ne rezultiraju promenom vlasništva nad kapitalom.
Prema članu 10. Zakona o deviznom poslovanju, plaćanja, naplaćivanja i prenosi po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata su slobodni, osim ako zakon ne propisuje drugačije.
Kapitalni Poslovi: Transakcije koje Uključuju Prenos Kapitala
Kapitalni poslovi uključuju transakcije koje za cilj imaju prenos kapitala između rezidenata i nerezidenata. Ove transakcije obuhvataju direktne investicije, kupovinu udela ili akcija, dokapitalizaciju pravnih lica, i druge slične oblike ulaganja.
Zakon o deviznom poslovanju precizira da su direktne investicije definisane kao ulaganja u pravno lice u Republici Srbiji ili u inostranstvu sa ciljem da se stiče najmanje 10% učešća u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima. Ove transakcije se vrše slobodno, osim ako nisu izričito zabranjene zakonom.
Ograničenja i Zabrane: Kada Je Transfer Novca Ograničen?
Iako su mnoge transakcije između rezidenata i nerezidenata dozvoljene, postoje određena ograničenja, posebno kada je reč o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. U ovim slučajevima, banke su obavezne da primenjuju određene radnje i mere kako bi se osigurala usklađenost sa zakonom.
Šifarnik osnova naplate, plaćanja i prenosa u platnom prometu sa inostranstvom, koji je sastavni deo Uputstva za sprovođenje Odluke o bližim uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2007, i kasniji amandmani), definiše osnovne uslove i šifre za priliv i odliv novca po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata. Ograničenja se primenjuju samo u slučajevima kada su transakcije zakonom zabranjene.
Transfer novca iz Republike Srbije u inostranstvo, bilo da je reč o rezidentima ili nerezidentima, podložan je strogim pravilima koja se odnose na tekuće i kapitalne poslove. Dok su mnoge transakcije dozvoljene i slobodne, važno je biti svestan ograničenja, posebno u kontekstu sprečavanja pranja novca. Pridržavanje zakonskih odredbi je ključno za uspešno i sigurno obavljanje međunarodnih finansijskih transakcija.
Za detaljne informacije o otvaranju i vođenju nerezidentnih računa, besplatno posetite naš vodič na ovom linku: https://statt.rs/sr/detaljan-vodic-za-otvaranje-i-poslovanje-preko-nerezidentnih-racuna/.