Obavezno uvećanje zarade prosvetnih radnika

Danas u okviru obrazovnog sistema Republike Srbije postoje i funkcionišu dva tipa školskih i predškolskih ustanova – redovne i ustanove za učenike sa smetnjama u razvoju. Istraživanja su pokazala da isključivanje dece ometene u razvoju iz redovnog sistema obrazovanja dovodi do smanjenja ili čak potpunog izostajanja važnih iskustava iz oblasti socijalnih odnosa. Stoga se poslednjih godina, ne samo na našim prostorima, već u gotovo čitavom svetu, kao krajnji oblik integracije, razvija koncept inkluzije.

 

Inkluzija podrazumeva uključivanje dece ometene u razvoju u redovan vaspitno obrazovni sistem uz poštovanje njihovih različitosti. Za vaspitače i prosvetne radnike u redovnim školama rad sa učenicima i decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom iziskuje izradu posebnog i izmenjenog programa nastave koji je prilagođen njihovim potrebama, što za rezultat ima da se njihov rad izjednačava sa radom zaposlenih u specijalnim školama.

 

Naime, Zakonom o radu (“Službeni glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 (čl. 110-119. nisu u prečišćenom tekstu), 13/2017 – Odluka US RS i 113/2017. Vidi: Autentično tumačenje – 95/2018. Vidi: Zaključak US RS – 22/2011. Vidi: Odluku US RS – 79/2011. u daljem tekstu „Zakon“) u članu 104. stav 2. i 3. propisano je da se zaposlenima garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji ostvaruju kod poslodavca. Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost.

 

Imajući u vidu da rad sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom zahteva dodatno angažovanje nastavnika u smislu izrade posebnog plana nastave, 2001. godine doneta je Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama (“Sl. glasnik RS”, br. 44/2001, 15/2002 – dr. uredba*, 30/2002, 32/2002 – ispr., 69/2002, 78/2002, 61/2003, 121/2003, 130/2003, 67/2004, 120/2004, 5/2005, 26/2005, 81/2005, 105/2005, 109/2005, 27/2006, 32/2006, 58/2006, 82/2006, 106/2006, 10/2007, 40/2007, 60/2007, 91/2007, 106/2007, 7/2008, 9/2008, 24/2008, 26/2008, 31/2008, 44/2008, 54/2008, 108/2008, 113/2008, 79/2009, 25/2010, 91/2010, 20/2011, 65/2011, 100/2011, 11/2012, 124/2012, 8/2013, 4/2014, 58/2014, 113/2017 – dr. zakon i 95/2018 – dr. zakon, 86/2019 – dr. zakon i 157/2020 – dr. Zakon, u daljem tekstu „Uredba)  kojom je u članu 3. stav 1. propisano da se koeficijenti za obračun i isplatu plata uvećavaju za 10% zaposlenima u školi za decu ometenu u razvoju i nastavniku odeljenja za decu ometenu u razvoju pri redovnoj školi, kao i vaspitaču u vaspitnoj grupi u kojoj ima dece sa smetnjama u razvoju – 3% po detetu, a u razvojnoj grupi koeficijenti za obračun i isplatu plata uvećavaju za 10%.

Međutim, problem nastaje iz razloga što „redovne“ škole i predškolske ustanove ne isplaćuju uvećanu zaradu ovim zaposlenim licima koja im po regulativi RS pripada, suprotno Zakonu i Uredbi, čime dolazi do njihove diskriminacije u odnosu na zaposlene u “specijalnim“ školama. To je razlog zašto se škole i predškolske ustanove u poslednje vreme sreću sa velikim brojem tužbi zaposlenih kojima se zahteva isplata neisplaćenih naknada.

S obzirom da potraživanja iz radnog odnosa prema članu 196. Zakona zastarevaju u roku od 3 godine,  zaposleni nastavnik odnosno vaspitač bi imao pravo na uvećani iznos zarade za poslednje tri godine. Zaposleni bi imao pravo i na zakonsku zateznu kamatu za svaku neisplaćenu zaradu ponaosob počev od momenta kada je ista trebala da bude isplaćena imajući u vidu da je škola odnosno predškolska ustanova postupala nesavesno i odbila da isplati zaposlenom ono što mu u skladu sa propisima pripada.

 

Koliko je ova tema važna ukazuje i Vrhovni Kasacioni sud u svojoj presudi Rev2 1468/2018 od 7.11.2019. godine gde zauzima sledeći stav:

„Prostim jezičkim tumačenjem citiranog člana navedene Uredbe jasno je da pravo na uvećanje zarade od 10% imaju, pored zaposlenih u posebnim školama za decu ometenu u razvoju, i nastavnici u redovnim školama sa formiranim posebnim odeljenjem za decu ometenu u razvoju, a koji sa njima rade. Međutim, u situaciji kada je jedan od ciljeva redovnog vaspitno – obrazovnog sistema u našoj zemlji inkluzija, odnosno uključivanje u taj sistem i dece sa teškoćama u razvoju, neophodno je šire, sistemsko i ciljno tumačenje koje je, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, pravilno dao prvostepeni sud. Naime, prvostepeni sud je dao šire tumačenje primene citiranog člana, smatrajući da je namera donosioca Uredbe prilikom formulisanja navedenog člana bila da se uvećanje zarade po ovom osnovu za 10% prizna nastavnom osoblju koje u redovnim školama radi sa decom ometenom u razvoju (sa smetnjama, poteškoćama u razvoju), nezavisno od odeljenja u koje su ta deca upisana, a zbog njihovog dodatnog radnog angažovanja i napora koje nesporno svakodnevno ulažu u radu sa tom decom, što opravdava priznanje prava na uvećanu zaradu. Naime, opšte poznata činjenica je da redovne osnovne škole, iako nemaju formirana posebna odeljenja za decu ometenu u razvoju, upisuju takvu decu u cilju njihove inkluzije, razvoja i sticanja obrazovanja zajedno sa decom koja nemaju poteškoće i smetnje u razvoju. I u situaciji bez formiranog posebnog odeljenja, rad sa decom ometenom u razvoju, pa makar se radilo i o samo jednom učeniku, iziskuje povećani radni angažman i dodatne obaveze nastavnika, posebno nastavnika razredne nastave koji sa detetom ometenim u razvoju mora da radi po posebnom napravljenom individualnom obrazovnom planu i programu u odnosu na ostalu decu koja nastavu pohađaju po redovnom planu i programu i da bude osposobljen da u proces učenja uključi takvo dete. Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, to svakako iziskuje veći napor nastavnika u radu i upravo ta činjenica o posebnom sistemu rada i dodatnom radnom angažovanju nastavnika u radu sa detetom sa smetnjama u razvoju, a u cilju savladavanja gradiva i detetovog obrazovanja, predstavlja dovoljan osnov za priznanje uvećane zarade tom nastavniku, nezavisno od činjenice što u redovnoj školi ne postoji posebno formirano odeljenje za decu ometenu u razvoju“.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

    Da li ste spremni da ostvarite svoje ciljeve? Možete nas odmah kontaktirati.

    Popunite kratak formular za brzi kontakt ispod. Ubrzo nakon toga ćemoVas obavestiti šta treba dalje preduzeti. Eto toliko je sve jednostavno.

    Slanjem Vaših kontakt informacija, slažete se da Vas možemo kontaktirati telefonom (uključujući i tekst) i putem email-a u skladu sa našim Uslovima i Politikom privatnosti.

    Poziv Poruka