Neprikosnovena zaštita: Mogućnost ugovoraranja zabrane otkaza ugovora o radu zubnih tehničara
Da li ste ikada razmišljali o mogućnosti da se otkaz ugovora o radu zubnih tehničara može zabraniti?
Da li postoji način da se ova vitalna profesija zaštiti i da se osigura stabilnost zubotehničkih timova?
Upravo ćemo vas povesti kroz intrigantan svet radnog prava i otkriti vam nešto što možda do sada niste znali. Saznajte, dakle, kako se zakonske odredbe mogu koristiti kao moćno oružje za zaštitu zubnih tehničara od otkaza i stvaranje stabilnog temelja za njihovu profesiju.
Šta se dogodilo?
Naime, upravo smo završili analizu i pružili pravni odgovor na jedan značajan pravni slučaj koji je nedavno stigao do naše kancelarije. Slučaj je bio složen i zahtevao je pažljivo proučavanje relevantnih zakona i prakse. Klijent je postavio specifičan upit koji se odnosio na njegova prava i obaveze u određenoj situaciji. Nakon temeljitog istraživanja, analize činjenica i primene pravnih principa, uspeli smo pružiti pravni odgovor koji je klijentu pružio uvid u njegove mogućnosti i ograničenja.
Šta može biti problem kada se zapošljavaju neiskusni zubni tehničari?
Poslodavac koji nam se javio, naime, obavlja delatnost zubne tehnike, i po ugovoru o radu zapošljava zubne tehničare koji obavljaju poslove izrade zubnih krunica, nadogradnje zuba I mostova, izrade delimičnih I potpunih zubnih proteza I sl.
Zubni tehničari su obavezni da pre nego što počnu da rade, obave stručnu praksu u trajanju od 6 meseci. S vremena na vreme poslodavac organizuje I stručno usavršavanje I osposobljavanje novih zubnih tehničara.
Međutim, kod poslodavca u praksi se pokazalo da stručna praksa od 6 meseci I povremeno organizovanje stručnog usavršavanja I osposobljavanja, nije dovoljno da se stekne rutina I efikasnost u radu, već da je za to potreban period od otprilike 2 godine. Drugim rečima, prve dve godine rada zubni tehničari nemaju dovoljno praktičnog iskustva, greše u radu, i samim tim troše mnogo više materijala nego što je to slučaj kada rad uspe iz prvog pokušaja, bez greške.
Zbog navedenog, poslodavac prve dve godine skoro da nema zaradu od zaposlenih zubnih tehničara, to jest njihovo angažovanje počinje da donosi zaradu poslodavcu tek nakon dve godine. U slučaju da zubni tehničar da otkaz poslodavcu odmah nakon isteka dve godine, poslodavac je na gubitku.
Pitanja koje nam je poslodavac-zubni tehničar postavio jeste – da li postoji legalan način da se zaposleni zubni tehničar obaveže da nakon isteka prve dve godine radnog odnosa, ostane u radnom odnosu kod poslodavca npr. još tri godine ili da poslodavcu nadoknadi štetu za slučaj da nakon isteka prve dve godine želi da raskine radni odnos.
Drugim rečima, da li je u skladu sa zakonom da se unese odredba u ugovor o radu koja bi obavezala zaposlenog da ostane u radnom odnosu nakon isteka prve dve godine rada, još tri godine, ili odredba o naknadi štete u vidu ugovorne kazne za slučaj da nakon isteka prve dve godine želi da raskine radni odnos.
Ukoliko nema mogućnosti za unošenje navedenih odredbi u ugovor o radu, da li rešenje može da bude zaključenje nekog drugog ugovora između poslodavca I zaposlenog?
Šta kažu propisi u Srbiji?
Zabrana davanja otkaza, predstavljala bi povredu prava na slobodan izbor rada (čl 60 Ustava RS), a dalje i uskraćivanje prava zaposlenog da poslodavcu otkaže ugovor o radu, pa bi takva odredba ugovora, kao suprotna odredbi člana 178. Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje) bila ništava.
Saglasno odredbi člana 150. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Sl. glasnik RS”, br. 25/2019 – dalje: Zakon) zdravstveni radnik, u zavisnosti od nivoa obrazovanja je i medicinska sestra, zdravstveni tehničar, odnosno drugo lice sa završenom odgovarajućom visokom, odnosno srednjom školom zdravstvene struke, u skladu sa zakonom. Zdravstveni radnik može obavljati samostalno zdravstvenu delatnost u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ako je:
1) obavio pripravnički staž i položio stručni ispit;
2) dobio, odnosno obnovio licencu.
Dakle, saglasno odredbi člana 153. Zakona (u vezi sa članom 266. Zakona) da bi zubni tehničar mogao da obavlja poslove zdravstvene zaštite, bez neposrednog nadzora drugog zdravstvenog radnika, mora obaviti pripravnički staž, položiti stručni ispit i dobiti licencu.
Pripravnički staž izvodi se po programu utvrđenom odredbama Pravilnika o pripravničkom stažu i stručnom ispitu zdravstvenih radnika – dalje: Pravilnik). Prema odredbama ovog pravilnika, plan i program pripravničkog staža za zubnog tehničara obuhvata:
1) fiksnu protetiku – u trajanju od 11 nedelja;
2) mobilnu protetiku – u trajanju od 11 nedelja;
3) ortodonske aparate – u trajanju od 4 nedelje.
U obavljanju pripravničkog staža, pripravnik se obučava za izradu jednodelnih livenih i fasetiranih krunica, delimičnih krunica, inleja, nadgradnji, namenskih krunica svih vrsta mostova koji su programom predviđeni za četvrti stepen; izradu totalnih i parcijalnih proteza (kako klasičnih tako i skeletiranih proteza i retencionih elemenata) od anatomskog otiska do definitivne obrade i poliranja, kao i izradu svih vrsta reparatura parcijalnih i totalnih proteza; izradu ortodonskih aparata od sokliranja modela (izrade različitih ortodonskih kukica i opruga) do definitivne izrade sa ugradnjom elemenata.
Kako se u pitanju navodi da su tehničari obavili stručnu praksu, pod pretpostavkom da je pripravnički staž obavljen prema naznačenom programu, te da je nakon toga položen stručni ispit i dobjiena licenca za rad, sa stanovišta relevantnih propisa ispunjeni su uslovi za samostalno pružanje zdravstvene delatnosti, pa im se ne bi mogla drugom vrstom ugovora nametnuti produženo trajanje iste, mimo rokova utvrđenih propisima.
Da li je baš sve jasno?
Iz činjenica u pitanju proizlazi da poslodavcu nije lukrativno njihovo angažovanje u početku, međutim ni ne može se podvući jasna granica da je svakom zubnom tehničaru potrebno 2 godine, niti iz navoda proizlazi u kom se obimu i na koji način zaposleni upućuju na “stručno usavršavanje I osposobljavanje” u kom trajanju i da li je za sve ili poneke jer se u pitanju navodi “s vremena na vreme” ali i da je to za potrebe “novih zubnih tehničara). Međutim najbolje je na osnovu neposrednog saznanja o konkretnim činjenicama utvrditi da li ima mesta primeni odredbama člana 49. a u vezi sa (eventualno) odredbom člana 161 Zakona o radu, a radi zaštite poslodavca iz pitanja.
Naime, odredbom člana 49. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan da zaposlenom omogući obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje kada to zahteva potreba procesa rada i uvođenje novog načina i organizacije rada.
Troškovi obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja obezbeđuju se iz sredstava poslodavca i drugih sredstava, u skladu sa zakonom ili opštim aktom.
Koje troškove je zaposleni dužan da nadoknadi poslodavcu?
Obaveza zaposlenog da ostane u radnom odnosu nakon završenog obrazovanja, stručnog osposobljavanja ili usavršavanja nije propisana Zakonom. Međutim, nema smetnje da poslodavac sa zaposlenim ugovori obavezu zaposlenog da mu nadoknadi stvarne troškove koje je poslodavac imao za njegovo osposobljavanje, ako u ugovorom određenom periodu otkaže ugovor o radu, OSIM ako je otkaz usledio iz opravdanih razloga (npr gubitak radne sposobnosti, licence za rad).
Ukoliko poslodavac nije imao direktnih troškova za osposobljavanje zaposlenog za samostalan rad, već je zaposleni stekao specifična znanja, veštine i umeća u toku radnog odnosa obavljajući određene poslove, a zaposleni otkaže ugovor o radu i otpočne sa radom kod drugog poslodavca koji obavlja istu delatnost ili sam otpočne obavljanje iste delatnosti (konkurentne delatnosti), poslodavac ne može tražiti naknadu štete, ukoliko, iako su postojali uslovi, nije ugovorio zabranu konkurencije po prestanku radnog odnosa.
Kako je zabrana konkurencije regulisana u Srbiji?
Odredbom člana 161. Zakona propisano je da ugovorom o radu mogu da se utvrde poslovi koje zaposleni ne može da radi u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun drugog pravnog ili fizičkog lica, bez saglasnosti poslodavca kod koga je u radnom odnosu. Zabrana konkurencije može da se utvrdi samo ako postoje uslovi da zaposleni radom kod poslodavca stekne nova, posebno važna tehnološka znanja, širok krug poslovnih partnera ili da dođe do saznanja važnih poslovnih informacija i tajni. Opštim aktom i ugovorom o radu utvrđuje se i teritorijalno važenje zabrane konkurencije u zavisnosti od vrste posla na koji se zabrana odnosi. Ako zaposleni prekrši zabranu konkurencije, poslodavac ima pravo da od zaposlenog zahteva naknadu štete.
Poslodavac i zaposleni mogu da ugovore uslove zabrane konkurencije u smislu odredbi člana 161. Zakona i po prestanku radnog odnosa, u roku koji ne može biti duži od dve godine po prestanku radnog odnosa. Zabrana konkurencije po prestanku radnog odnosa ima isti smisao kao i kada je ugovorena u toku trajanja radnog odnosa.
Međutim, zabrana konkurencije po prestanku radnog odnosa može se ugovoriti, samo ako se poslodavac ugovorom o radu obaveže da će zaposlenom isplatiti novčanu naknadu u ugovorenoj visini, kako je to propisano odredbom člana 162. Zakona. Obaveza plaćanja naknade dospeva s danom prestanka radnog odnosa, kada nastaju i produžena dejstva zabrane konkurencije. Potrebno je ugovoriti i rok isplate.
Da li je „zabrana otkaza“ dozvoljena u Srbiji?
Na kraju dodajemo, da mogućnost “zabrane otkaza” odnosno obaveznog trajanja radnog odnosa, po završenom stručnom osposobljavanju i usavršavanju ne postoji ni prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje uređuju specijalizaciju (čl 170-175), odnosno samo za zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika zaposlenog u zdravstvenoj ustanovi u JAVNOJ SVOJINI propisana je obaveza da, po završenoj specijalizaciji, provede u radnom odnosu, dvostruko duži period od perioda trajanja specijalizacije, za vreme koje je finansirao poslodavac odnosno da, izuzetno, može raskinuti ugovor i pre isteka tog roka, uz uslov da poslodavcu nadoknadi troškove specijalizacije (koji ne obuhvataju iznos zarade i naknade zarade).
Za više informacija o ovoj ili bilo kojoj drugoj pravnoj, poreskoj ili poslovnoj temi, slobodno nam pišite na [email protected] u bilo koje vreme ili nam se javite na broj telefona +381113281914 svakog radnog dana od 08:30 do 16:30